Najvažnija sporedna stvar na svijetu !
Kad ne postoje ni Real ni Barca, ni Milan ni Juve,
ni Chelsea ni Manchester,ni Werder ni Bayern,
ni Lyon ni PSG, Kad nisu važni
Dinamo i Hajduk, jedino što je
važno je Reprezentacija !!!
Udružimo snage za naljepše godišnje doba,
za SP u Njemačkoj 2006 !
Rijkaardova momčad odlično je otvorila superderbi španjolskog prvenstva i u uvodnim minutama pritisnula goste iz Madrida. Igra se u potpunosti odvijala pred Casillasovim vratima, ali obrana Reala izdržala je sve napade Ronaldihna i društva.
I kada se učinilo da će Madriđani ipak uspostaviti kakvu-takvu ravnotežu, domaćini su došli u prednost. Jedan start Roberta Carlosa nad Van Bommelom u 22. minuti sudac Luis Medina Cantalejo okarakterizirao je kao najstrožu kaznu.
Čini se da je nizozemski igrač vješto odglumio jedanaesterac, no poznati španjolski sudac nije se dvoumio, a još je Robertu Carlosu pokazao žuti karton. Siguran realizator udarca s bijele točke bio je Ronaldinho, koji je loptu poslao u jednu, a Casillasa u drugu stranu.
Tri minute kasnije nervozni Roberto Carlos opet se porječkao sa Cantalejom, a ovaj mu je bez imalo razmišljanja pokazao drugi žuti, odnosno crveni karton, pa je Real već u 25. minuti ostao s desetoricom na travnjaku. Trener gostiju Lopez Caro je tada iz igre povukao neprimjetnog Robinha i pojačao obranu s Mejiom.
'Kraljevski klub' je, međutim, do poluvremena uspio izjednačiti. U 37. minuti Baptista je odlično pronašao Ronalda, koji je pobjegao Motti, a potom je rutinerski prebacio istrčalog vratara Valdesa. U tom natjeravanju s brazilskim napadačem Motti je stradala zadnja loža, pa je i to bio jedan od razloga zašto nije mogao uhvatiti Ronalda.
Lyon - Milan 0:0
Lyon - Stadion Gerland. Gledatelja: 39.000. Sudac: Konrad Plautz (Austrija).
Prvi put u klupskoj povijesti jednu europsku utakmicu Lyon je završio rezultatom 0:0. Tom kuriozitetu zasigurno je kumovao i izostanak najboljeg igrača Lavova Juninha, koji je pauzirao zbog kartona. Brazilac će igrati u uzvratu, ali neće Tiago - Portugalac je parni žuti dobio u 90. minuti.
U dvoboju koji nije obilovao prevelikim uzbuđenjima, Milan (Šimić na klupi) je bio bliži pobjedi. U prvom dijelu triput je Ševčenko bio u lijepim prigodama, ali je u junaka domaćih izrastao vratar Gregory Coupet, kojem je dvaput priprijetio i Kaka.
Houllierova momčad najbliže je zgoditku bila nakon Pedrettijeva ubačaja, na koji je krenulo puno igrača. Lopta nije dirala nikoga, no Dida je bio na oprezu te je panterskom reakcijom sačuvao mrežu. Milanov golman spremno je dočekao i Tiagov dalekometni projektil u smiraj utakmice.
Inter -Villarreal 2:1 (1:1)
Milano - Stadion San Siro. Gledatelja: 60.000. Sudac: Alain Sars (Francuska). Strijelci: 0:1 - Forlan (1), 1:1 - Adriano (3), 2:1 - Martins (54).
Žuta podmornica torpedirala je domaćine tek što je počelo - Riquelme je sjajno izbacio Jose Marija oči u oči s Toldom, koji je prvi pokušaj odlično zaustavio, ali za odbijanac Forlana više nije imao odgovor. Inter se, međutim, brzo oporavio od šoka.
Već u 3. minuti Adriana je u mutnoj situaciji zaustavio pomoćni sudac, ali u 7. pomoći gostima više nije bilo. Španjolcima je u opasnoj zoni loptu oduzeo Recoba, proigrao Stankovića, na čiji je ubačaj loše reagirao stoper Pena. Previše pogrešaka da sve to ne bi kaznio Adriano.
Nakon remija Milana i poraza Juvea barem jednu pobjedu talijanskim klubovima donio je Nigerijac. Obafemi Martins je u 28. minuti zamijenio ozlijeđenog Recobu, a u ranoj fazi drugog dijela iz blizine je okončao odličnu akciju dvostrukog asistenta Stankovića.
Do kraja je Inter pritisnuo u potrazi za trećim golom, no najbliže pogotku bio je Juan Roman Riquelme. Argentinčev udarac iz slobodnjaka završio je u vratnici. Uzvrati se na Madrigalu i San Siru igraju 5. travnja.
Forlan (1), Adriano (3)
Arsenal - Juventus 2:0 (1:0)
London - Stadion Highbury. Gledatelja: 38.000. Sudac: Peter Fröjdfeldt (Švedska). Strijelci: 1:0 - Fabregas (40), 2:0 - Henry (69).
Wengerove 'bebe' kreirale su još jednu veliku senzaciju u ovogodišnjem izdanju Lige prvaka. Nakon što su u osmini finala izbacile zvijezdama nakrcani Real, u prvom dvoboju četvrtfinala nadigrale su i vodeći sastav Serie A. Capellova je momčad na Highburyju bila potpuno anemična, a poraz je mogao biti i teži da vratar Gigi Buffon nije imao svoj dan.
Arsenal, u kojem su ove sezone afirmirali mladići poput 19-godišnjeg Francesca Fabregasa, 21-godišnjeg Philippea Senderosa ili 22-godišnjeg Mathieua Flaminija, cijelu je utakmicu kontrolirao igru. Stalna prijetnja Buffonovim vratima bio je Thierry Henry, bivši igrač Juventusa, a upravo je francuski napadač bio inicijator akcije za vodeći pogodak domaćih.
U 40. minuti gurnuo je loptu u for mladom Fabregasu. Španjolac je ušao u gostujući šesnaesterac i iz okreta kroz noge Thuramu matirao nepomičnog Buffona. U sljedećoj akciji Henry je opet bio u glavnoj ulozi, ali njegov pokušaj završio je pored vratnice. Srećom po Juventus, sudac je vrlo brzo odsvirao kraj prvoga poluvremena.
U drugom su Gunnersi nastavili u istom ritmu, posebno aktivan bio je Jose Antonio Reyes, ali začetnik akcije za drugi gol Arsenala bio je Aleksandar Hleb. Bjelorus je odličnom loptom uposlio mlađeg suigrača Fabregasa, koji je krenuo sam prema Buffonu, a potom je nesebično asistirao Henryju. Kapetan domaćih je u padu pogodio nebranjenu mrežu.
Do kraja dvoboja Juventus je mogao i teže stradati, a gosti su utakmicu završili s devetoricom. U 87. minuti zbog drugog žutog kartona isključen je Mauro Camoranesi, a samo minutu kasnije i Jonathana Zebinu zadesila je ista sudbina. Tako će Wengerova momčad na Delle Alpiju braniti dva gola prednosti i sasvim je blizu ulaska u polufinale Lige prvaka, prvog u povijesti londonskog kluba.
Otegotna je okolnost za Juventus da u uzvratu zbog kartona neće igrati Vieira, Camoranesi i Zebina te ozlijeđeni Del Piero. I još nešto, Topnicima je ovo bila sedma utakmica zaredom u Ligi prvaka da nisu primili pogodak, čime su izjednačili prošlogodišnji Milanov rekord.
Fabregas (40), Henry (69)
Benfica - Barcelona 0:0
Lisabon - Stadion Luz. Gledatelja: 60.000. Sudac: Stephen Bennett (Engleska).
Pred utakmicu
U derbiju Iberijskog poluotoka Barcelona je bila bliže slavlju u Lisabonu. Iako je trener Benfice Ronald Koeman, junak jedinog naslova prvaka Europe katalonske momčadi iz 1992., najavio da ima recept za goste, na kraju se morao zadovoljiti remijem bez golova.
Utakmicu na stadionu Luz najbolje će dočarati epizoda iz 59. minute, kada su igrači Barcelone čak dvaput uzdrmali vratnicu (Larsson, Motta). Velike prigode tijekom dvoboja imali su i Ronaldinho, Deco te Mark van Bommel, no čuda je na vratima domaćih stvarao Marcelo Moretto de Souza Guarda-Redes.
Portugalski vratar glavni je 'krivac' za neodlučeni ishod, no treba reći da je u drugom poluvremenu i Benfica imala nekoliko vrlo izglednih prigoda (Miccoli, Giovanni, Simao). S obzirom na prikazanu igru, teško je vjerovati da će katalonska momčad na svom travnjaku propustiti priliku da se plasira u polufinale Lige prvaka.
Deutscher Fussball-Bund
Osnovn : 1900.
FIFA : 1904.-1946., 1950.
SP : 1954.,1974., 1990 (Zapadna Njemačka)
Europsko prvenstvo : 1972., 1980.(oba Zapadna Njemačka), 1996.
Olimpijske igre : 1976. (Istočna Njemačka)
Nakon drugog svjetskog rata Njemačka je uživala u uspjesima kakve nije zabilježila nijedna druga europska zemlja. S druge strane, prijeratni uspijesi Njemačke su zanemarivi, poput npr. trećeg mjesta na SP 1934. što im je bio vrhunac. Rat je podijelio Njmačku pa 1948. Istočna Njemačka, pod sovijetskim utjecajem, osniva vlastiti savez, ligu i reprezentaciju.
Istočni Nijemci, kod kojih je država više voljela podupirati individualne sportove, nisu imali uspjeha kao njihovi zemljaci s druge strane Berlinskog zida. Zapravo, u pola stoljeća postojanja Istočna je Njemačka postigla samo dva veća uspjeha : olimpijsko zlato u Montrealu 1976. i 1-0 pobjedu protiv Zapadne Njemačke. To je jedina utakmica koju su dvije njemačke odigrale, i to na Svjetskom prvenstvu 1974.
Dok je Istočna Njemačka sve više tonula, Zapadna je procvala. Izbačena je iz FIFA-e 1946., ponovno je 1950. primljena kao Zapadna Njemačka i samo četiri godine kasnije osvojila SP . Ta je pobjeda pod vodstvom izbornika Seppa Herbergera bila to veća jer su im protivnici u završnici bili ''čarobni Mađari''. Poraz Mađara 3-2 bio im je tek drugi u pet godina. Od tog je trenutka ugled Zapadne Njemačke rastao. Na SP 1958. bili su u poluzavršnici, 1962. u četvrtzavršnici, a 1966. su u finalu izgubili od Engleza.
Bayern iz Munchena i Zapadna Njemačkavladali su 1970-im. Bayern je 1974., 1975., i 1976. osvojio tri naslova europskih kupova i dao većinu reprezentativnih igrača koji osvajaju Europsko prvenstvo 1972., Svjetski kup 1974. i nakon što su 1976. bili drugi, 1980. ponovno postaju europski prvaci. Franz Beckenbauer je promjenio ulogu stopera u igrača koji može igrat u napadu kao i u obrani, a Gerd Muller je najbliže onom što označava ''stroj za pogotke''. U 62 reprezentativne utakmice postigao je nevjerojatnih 68 pogodaka.
Momčadi iz 1970-ih su 1980-ih i 1990-ih zamijenile nove nogometne zvijezde : Lotthar Matthaus, Karl-Heinz Rummenigge, Rudi Voller, Jurgen Klinsmann, Thomas Hassler i Matthias Sammer. Želeći ponoviti uspjeh na Svijetskom prvenstvu, čemu je pridonjelo i ujedinjenje Njemačke 1990., iskoristili su nove igračke resurse i 1996. godine si osigurali naslov europskih prvaka, pobijedivši u finalu Češku 2-1.
Već pomalo ostarjela momčad u četvrtzavršnici je Svjetskog prvenstva 1998. izgubila 0-3 od Hrvatske, a za tim je bila ponižena neprolaženjem prvog kruga na Europskom prvenstvu 2000. godine. Izvan terena, nacionalni ponos ublažen je dobivanjem uloge domaćina Svjetskog prvenstva 2006. godine. Na terenu se nova momčad izbornika Rudija Vollera uspješno obranila od brojnih loših domaćih predviđanja dolaskom do finala Svjetskog prvenstva 2002. godine u Koreji i Japanu gdje ih je porazio Brazil.
IZBORNIK : Jurgen Klinsmann
Jurgen Klinsmann (rođen 30. srpnjs 1964. u Goppingenu) jedan je od najvećih njemačkih nogometaša svih vremena. Igrao je u vrhunskim klubovima poput Stuttgarta, Inter, Monaca, Tottenhama, Bayerna i Sampdorije. Osvojio je 'gomilu' trofeja, s elfom je bio prvak svijeta (1990) i Europe (1996), te je uzeo brončanu medalju na Olimpijskim igrama u Seoulu. S Interom i Bayernom je osvojio Kup UEFA, a s Bavarcima je bio prvak Njemačke. Dvaput je bio najbolji igrač Njemačke, a jednom Engleske. Za Njemačku reprezentaciju je nastupio 108 puta, te postigao 47 pogodaka. Na klupi Njemačke je od ljeta 2004.godine a nasljedio je Rudija Vollera. Zanimljivo da mu je to bio prvi trenerski posao uopće, ali čelnici Njemačkog saveza ipak su mu vjerovali. U Njemačkoj je doživio dosta kritika jer je odlučio da će i dalje živjeti u SAD-u.
SASTAV
VRATARI
Oliver Kahn 37 (Bayern Munchen)
Kahn je izabran za najboljeg igrača Svjetskog prvenstva 2002. godine na kojem je Njemačka osvojila drugo mjesto. Ugled je stekao s Karlsruheom da bi 1994. prešao u Bayern s kojim je kasnije osvoji Ligu prvaka kao i Njemačko prvenstvo i kup. Kahn, dvaput nogometaš godine, bio je i član državne momčadi koja je nastupila na Svjetskom prvenstvu 1994. godine u SAD-u, ali je za prvu momčad debitirao tek 1995. u 2-1 pobjedi Njemačke protiv Švicarske u Bernu. Prvi vratar reprezentacije postaje nakon Svjetskog prvenstva 1998., baš kao i kapetan Bayerna i reprezentacije. Kao kapetan vodio je reprezentaciju na EP 2000. u kojem Nijemci ispadaju već nakon prvog kruga.
Jens Lehman 37 Arsenal
Timo Hildebrand 27 Stuttgart
BRANIČI
Andreas Hinkel 30 Stuttgart
Arne Friedrich 27 Hertha
Robert Huth 21 Chelsea
Iako ga često kritiziraju zbog ''kiks'' igre, on je temelj Njemačke obrane. On i Mertesacker nemaju 22 godine, ali su se pokazali pouzdanima. Poput Hitzlspergera, i Robert je otišao u Englesku kao junior pa je iz inozemstva debitirao za reprezentaciju.
Marcell Jansen 21 Borussia M.
Per Mertesacker 22 Hannover
Philipp Lahm 23 Bayern
Christoph Metzelder 26 Borussia D.
VEZNI
Michael Ballack 30 Bayern
Tenutačno je najveća zvijezda reprezentacije i njen kapetan, iako je često bio optuživan da se ne usudi preuzeti odgovornost. Vjerujući baš u suprotno, izbornik Klinsmann dao mu je kapetansku traku. Sada zgrće milijune eura godišnje, a prvi novac zarađivao je skupljajući stari papir i prazne boce. Poznat je i kao jedno od zaštitnih lica sportske marke Adidas, za koju je snimio nekoliko reklama sa Zidaneom i ostalim zvijezdama.
Tim Borowski 26 Werder
Sebastian Deisler 26 Bayern
Iako su ga smatrali najvećim talentom u povijesti njemačkog nogometa, ili možda baš zato, dugo se liječio od depresije, no vratio se na nekadašnji nivo. Drugi je put otišao na liječenje nakon rođenja djeteta. U međuvremenu mu je širenje obitelji pomoglo da se osjeća bolje.
Fabian Ernst 27 Schalke
Torsten Frings 29 Werder
Na početku karijere Frings je bio napadač. Tijekom sezone 2001/02. bio je prebačen u vezni red. Na prošlom SP-u igrao je u svim utakmicama, od prve do posljednje sekunde. Tada je njegova reprezentacija postala viceprvak. Najboljim sportašem u povijesti smatra Muhammada Alija, a među kolegama divi se umijeću Ronalda i Kake'.
Thomas Hitzlsperger 24 Stuttgart
Nadimak ''Čekić'' dobio je zbog fantastičnog šuta lijevom nogom. Seniorsku karijeru započeo je u Engleskoj. Iz Aston Ville ušao je u reprezentaciju. U međuvremenu se vratio u Njemačku. Nijemci zbijaju šale na račun njegova neobičnog naglaska.
Bernd Schneider 33 Bayer Leverkusen
Nadimak Bijeli Brazilac dovoljno govori o njegovoj igri. No njegov je uzor drugi južnoamerikanac - Maradona. Prošle sezone igrao je na mjestu braniča, iako je zapravovezni igrač. Samo su on i Ballack standardni igrači njemačke reprezentacije.
Bastian Schweinsteiger 22 Bayern
Nadimak mu je Basti. Za Bayern je debitirao u utakmici Lige prvaka poslije samo dva treninga s prvom momčadi. Asistirao je za gol nekoliko minuta nakon ulaska u igru. Koliko je važan za Njemačku reprezentaciju pokazao je na prošlom Euru. Tada su mu prognozirali sjajnu budućnost.
Sebastian Kehl 26 Borussia D.
NAPADAČI
Miroslav Klose 28 Werder
Miroslav Klose rođen je u Poljskom gradu Opoleu. Njegova majka bila je poljska rukometna reprezentativka, a otac Josef nogometaš koji je, između ostalog, igrao i u Auxerreu. Obitelj je stoga prvo živjela u Francuskoj, a potom se preselila u Njemačku, gdje je i ostala živjeti. Trenirati je počeo u klubu Blaubach-Diedelkopf, potom je bio u FC Hamburgu, a prvi 'pravi' klub bio mu je Kaiiserslatern, gdje se i afirmirao, te kvalitetnim igrama zaslužio poziv u reprezentaciju. Od 2004. godine je član Werdera gdje igra u napadu s hrvatskim reprezentativcem Ivanom Klasnićem. Na posljednjem SP-U postigao je pet pogodaka.
Kevin Kuranyi 24 Schalke
Njegov djed je Mađar, majka mu je rođena u Panami, a otac Nijemac Kevin je rođen u Brazilu. Uz njemačku, posjeduje i panamsku i brazilsku putovnicu. Tu završava zanimljiva priča o njegovom šarolikom podrijetlu. Protivnici strepe od njegovih rješenja u skok igri.
Oliver Neuville 33 Borussia M.
Lukas Podolski 21 Koln
Prvi njemački drugoligaški igrač od 1975. koji je zaigrao u reprezentaciji. Jedini je njemački nogometaš koji je uz Saviolu, Robinha, Del Piera i Trezegueta, izabran da reklamira novu adidasovu kopačku. Ista tvrtka lansirala je kolekciju s njegovim inicijalima i brojem na klupskom dresu : LP-10. S Ronaldinhom i Rooneyem dijeli naslovnu stranicu nove kompjutorske igre.
Mike Hanke 23 Wolfsburg
Gerald Asamoah 28 Schalke
Gerald je ozbiljni srčani bolesnik pa svaki put kad igra, uz teren se mora nalaziti medicinska oprema. Srećom, dosad mu nijednom nije zatrebala. Bio je prvi afrički crnackoji je zaigrao za reprezentaciju Njemačke prije pet godina. Asamoah je rođen u Gani. Podjednako dobro igra na bilo kojem mjestu, ali ipak preferira napad.
NJEMAČKA - Upoznavanje s domaćinom Svijetskog Prvenstva
Savezna Republika Njemačka je država u središnjem dijelu Europe.
Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Njemačka je jedna od osnivačkih članica Europske Unije.
POVIJEST
Njemački jezik i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna nacionalna država tek 1871., kad je utemeljeno Njemačko Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietničko carstvo još 50 godina). To je bio drugi njemački Reich, što se obično prevodi kao "carstvo", ali znači i "kraljevstvo".
Prvi Reich - poznat kroz veći dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemačkih nacija - potekao je 843. godine iz podjele karolinškog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. zasnovao Karlo Veliki). Prvi Reich se održao u raznim oblicima do 1806. godine, kad se raspao zbog Napoleonskih ratova.
Od 1815. do 1871. godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činilo Njemačku Konfederaciju (Deutscher Bund).
Drugi Reich je proglašen 18. siječnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je (9. studenog 1918.).
Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemačke) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske). Njemački je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gušenja Njemačke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika.
Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog Velike ekonomske depresije, njemačko je gospodarstvo krajem 1920-ih doživjelo kolaps. Protudemokratske snage, kako ljevičarske tako i desničarske, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova. Adolf Hitler je 30. siječnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. ožujka 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike.
Tako je nastupio Treći Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933 - 1945.). Hitler je 1934. stekao apsolutnu vlast jer je postao i predsjednik.
Hitlerova politika pripajanja susjednih zemalja izazvala je 2. svjetski rat u Europi 1. rujna 1939. godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, kao i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemačka je počela gubiti rat. Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala 8. svibnja 1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 milijuna useljenika i 45 godina podijeljene Njemačke.
Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100,000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.
Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Zapadna Njemačka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država, i Istočna Njemačka s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila Zapadnoj Njemačkoj 1957. godine.
13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni prostesti 1968. u Zapadnoj Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt je najviše doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke.
Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 1990. godine. Njemačka je bila prva europska zemlja koja je poduprla neovisnost Hrvatske (vidi: hrvatsko-njemački odnosi).
Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u Europskoj uniji.
POLITIKA
Njemačka je ustavna savezna demokracija, čiji je politički sustav naveden u "ustavu" iz 1949. koji se zove Grundgesetz (Temeljni zakon). Njemačka ima parlamentarni sustav, gdje vladom predsjeda Bundeskanzler (savezni kancelar) kojeg bira parlament.
Parlament se zove Bundestag (Savezna skupština). Zastupnici se biraju svake četiri godine putem državnih izbora. Sustav izbora je proporcionalni s pragom a zastupanje je pol izravno i pol s lista. Kad se računa koliko će strake dobiti s lista uzmi se u obzir koliko su već dobili izravno. 16 saveznih država Njemačke (Bundesländer) zastupaju se na saveznoj razini u ustanovi Bundesrat (Savezno vijeće), koja - ovisno o predmetu - može utjecati na zakonodavni postupak. U posljednje vrijeme se mnogo raspravlja o tome kako Bundestag i Bundesrat smetaju jedan drugome i otežavaju efikasno upravljanje zemljom.
Šef države je Bundespräsident (Savezni predsjednik), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti.
U pogledu sudstva treba spomenuti Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim.
ZEMLJOPIS
Njemačka se proteže od Alpa (najviši vrh, Zugspitze, visok je 2,962 m) na jugu do obala Sjevernog mora i Baltika na sjeveru. Središnja Njemačka ima šumovita brda, a sjeverna Njemačka ima nizine (najniža točka, Neuendorfer/Wilstermarsch, leži 3.54 m ispod površine mora). Njemačkom teku neke od najvećih europskih rijeka, kao što su Rajna, Dunav i Laba.
GOSPODARSTVO
Njemačka je treća gospodarska sila na svijetu nakon SAD-a i Japana, te gospodarski daleko najjača država Europe.
Ipak, kapitalističko gospodarstvo Njemačke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz plaće doveo je do akutnog problema nezaposlenosti, dok su njemački umirovljenici izborili socijalne primitke koji nadmašuju doprinose od radnika. Moderniziranje gospodarstva u istočnom dijelu Njemačke i dalje je skup i dugoročan problem, na koji zapadne savezne države godišnje troše oko 100 milijarda dolara.
Nedavno usvajanje zajedničke europske valute i opća politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.
STANOVNIŠTVO
U Njemačkoj živi najmanje 7 milijuna stranih državljana, u koje spadaju izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.
Na sjeveru živi danska manjina, dok u saveznoj državi Brandenburg živi malobrojna slavenska manjina po imenu Lužički Srbi. Frigijski jezik, koji se smatra najsrodnijim engleskome, govori kao materinski oko 12,000 ljudi u Njemačkoj. U seoskim područjima sjeverne Njemačke raširen je donjosaski jezik.
Doseljavanjem se stvorila i znatna turska manjina. Ostale značajne manjine su Hrvati, Talijani, Rusi i Poljaci. Vidi: Hrvati u Njemačkoj.
Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25,000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustav socijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.
KULTURA
Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. U Njemačkoj su rođeni skladatelji Carl Maria von Weber, Jacques Offenbach, Schumann, Mendelssohn, Beethoven, Bach, Brahms i Wagner; književnici Goethe, Hoffmann, Heine, Rilke, Mann, Brecht i Schiller; umjetnici Dürer, Ernst, Beuys i Baselitz; filozofi Engels, Kant, Hegel, Marx i Nietzsche; ,znanstvenici Robert Bunsen, Robert Kirchhoff, Immanuel Kant, Wilhelm Eduard Weber, Einstein, Hertz, Born i Planck te izumitelji Benz, Otto, Diesel i Daimler.
Njemački jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je bio lingua franca srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr. Mozart, Kafka i Nikola Kopernik.
Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenim Berlinom, te novom glazbom i umjetnošću. Između ostaloga, u filmu i književnosti postoji jak trend da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.
RELIGIJE
Njemački ustav, Grundgesetz, jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije diskriminirati zbog vjere.
Katoličanstvo je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16. stoljeća, kad je reformacija drastično promijenila stanje. Martin Luther se 1517. suprotstavio katoličkoj crkvi i osnovao protestantizam. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.
Oko 30% stanovnika su protestanti i oko 30% katolici. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.
Preostalih 10% stanovništva čini 3.3 milijuna muslimana, 1.2 milijuna pravoslavaca, milijun ostalih kršćana, milijun članova zajednica s posebnim statusom, milijun članova novih religioznih pokreta, milijun članova duhovnih zajednica, 150,000 Židova, 150,000 budista i 100,000 hinduista
ILI NOGOMETNIM RIJEČNIKOM TRENUTNO STANJE U ZEMLJI :
ZAGREB - Ulaznica nikad manje, zahtjeva nikad više, a procedura za kupnju, zamjenu ili povrat nikad zamršenija. Sukus je to problema s kojima su se susreli svi oni koji bi željeli vidjeti svoju reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj. U Fifi su nastojali udovoljiti svima, zahtjevi su zaprimljeni iz čak 195 zemalja, ali nezadovoljnih će uvijek biti. Izrazito zakinutima osjetili su se Europljani, premda ni s ostalih kontinenata, izuzev Afrike, prema Zürichu nisu odaslani poljupci.
- Poznato mi je da su Brazilci bili posebno ljutiti jer su, s obzirom na veličinu zemlje i nogometnu povijest, smatrali da im pripada puno više od osam posto ulaznica koliko su dobili za svaku utakmicu u skupini. Ali Fifa je tako odlučila i drukčije nije moglo biti. Svi savezi, ne samo HNS, u cijeloj priči bili su nemoćni. Trebalo je svima udovoljiti, a to je nemoguće. Nezadovoljnih će uvijek biti - kazao je HNS-ov operativac za ulaznice Nikša Martinac.
Budući da će sljedeći SP biti održan 2010. u Južnoafričkoj Republici, a ako će biti poštovan redoslijed dosadašnjeg dodjeljivanja domaćinstava, godine 2014. SP bi mogao biti održan u Južnoj Americi, što u konačnici znači da bi najveća nogometna smotra na Stari kontinet mogla ponovo doći tek 2018. godine. Za hrvatskog navijača, koji će u Njemačkoj spavati u parku i živjeti na sendvičima, odlazak u Afriku ili Latinsku Ameriku je znanstvena fantastika a 2018. godina daleka budućnost, ljutnja je opravdana.
A i pitanje je kakvu ćemo reprezentaciju imati tada. Hrvatsku će, tako, u susretu s Brazilom pratiti gotovo svaki deseti navijač koji je želio biti 13. lipnja u Berlinu. Naime, za 2556 ulaznica zaprimljeno je 24.412 zahtjeva, a zanimljivo je da je oko pet posto ulaznica otišlo u ruke hrvatske dijaspore (Njemačka, Švicarska, Švedska) koja se prijavila na internetsku lutriju HNS-a.
Fifina distribucija nije bila pravilna, previše je karata otišlo u ruke onih koji utakmice gledaju u odijelima, ali nogomet je danas biznis, a ne samo igra i zabava za široke narodne mase.
Inter je golom Dejana Stakovića savladao Ajax sa 1:0 u uzvratnom susretu osmine finala Lige prvaka i ukupnim rezultatom 3:2 je izborio četvrtfinale protiv Villarreala.
Italija je dobila svog trećeg predstavnika u četvrtfinalu Lige prvaka, nakon Juventusa i Milana to je uspjelo i Interu. Nakon 2:2 u Amsterdamu, Ajaxu je u Milanu praktički igrala samo pobjeda, ali protiv proračunatih interista u neatraktivnoj utakmici jednostavno nije bio ni blizu.
Inter - Ajax 1:0
MILANO Stadion Giuseppe Meazza. Gledatelja 45.000. Sudac: Fröjdfeldt (Švedska).
STRIJELAC: 1:0 - Stanković (57).
INTER: Toldo - J. Zanetti, Materazzi, Samuel, Wome - Figo, Veron (od 74. C. Zanetti), Cambiasso, Stanković - Adriano, Martins (od 84. Recoba).
TRENER: Roberto Mancini.
AJAX: Stekelenburg - Trabelsi, Maduro, Vermaelen, Juanfran - Pienaar, Lindenbergh, Boukhari - Rosales (od 72. Babel), Huntelaar, Rosenberg (od 74. Charisteas).
TRENER: Danny Blind.
ŽUTI KARTON: Vermaelen (65).
Prekrasnim pogotkom jedinog koliko-toliko raspoloženog ofenzivnog igrača Dejana Stankovića, Inter je u 57. minuti došao do vodećeg pogotka i svom protivniku prepustio vođenje igre, pa je na kraju Ajax imao čak 58 posto vremena loptu u svojim nogama.
Momčad u kojoj u početnih 11 osmorica igrača imaju 25 ili manje godina, nije pronašla način na koji bi probila gustu defenzivnu liniju domaćina i u četvrtfinale na noge španjolskom Villarrealu prošao je Inter.
Inter je krenuo silovito i pritisnuo protivnika na njegovu polovicu. Nakon nekoliko poluprilika, u 12. minuti Obafemi Martins je primio loptu na 18 metara od vrata Ajaxa i opalio iz prve, no njegov sjajni udarac pogodio je gredu. Nakon toga Inter je posustao, ali ni Ajaxa nije bilo nigdje.
Prva sljedeća opasnija akcija Nerazzurra dogodila se u 26. minuti. Dejan Stanković ušao je u šesnaesterac, po lijevoj strani prošao do korner-linije i ubacio, a loptu je u padu rukom zaustavio Olaf Lindenbergh. Sudac Fröjdfeldt ispravno je pokazao na bijelu točku, no sa 11 metara neprecizan je bio Adriano.
Brazilac je, doduše, prevario vratara Maartena Stekelenburga, koji je otišao u drugu stranu, ali je njegov niski udarac otišao pored vrata.
Mancinijeva momčad potom se posve 'ugasila', dok su Kopljanici do kraja poluvremena pokušali s nekoliko posve bezopasnih udaraca izvana.
Treneri u nastavku nisu uvodili nove igrače, a u 57. minuti Inter je poveo. Stanković je dobio loptu na lijevoj strani, prošao Hedwigesa Madura i desnom nogom lijepo pogodio drugi kut protivničkih vrata.
Jedna od rijetkih prilika za goste iz Amsterdama dogodila se u 73. minuti, no udarac Tunižanina Hatema Trabelsija sa 15 metara lijevom nogom otišao je daleko od okvira.
Deset minuta kasnije pričuva Ryan Babel je pokušao je sa 18 metara, ali je njegov udarac bio više lijep nego učinkovit.
Najveću prigodu za drugi pogodak Inter je propustio u 3., posljednjoj minuti sudačke nadoknade, kada je Esteban Cambiasso proigrao Adriana, koji je sa 10 metara pogodio za tipično ragbijaško pretvaranje.
Nakon prošlotjedne odgode zbog zgusnutog rasporeda na San Siru, večeras (u 20.45 sati) će se u Milanu igrati uzvratna utakmica osmine finala nogometne Lige prvaka između Intera i Ajaxa. Prva je utakmica u Amsterdamu završila rezultatom 2:2.
Trener Intera Roberto Mancini svojim je igračima sugerirao napad od prve minute. Makar, s obzirom na rezultat iz prve utakmice i čak dva gola postignuta u gostima (bilo je 2:2), Interu odgovara i 'talijanskih' 0:0.
Ipak, u strahu od previše taktiziranja, Mancini od svoje momčadi traži pobjedu.
"Mnogi govore da smo već prošli, ali mi imamo samo nešto povoljniji rezultat. Ne smijem dopustiti da igrači počnu razmišljati o 'nuli' jer nakon jednog kiksa sve može pasti u vodu. Ovo je utakmica u kojoj moramo ići na pobjedu." - rekao je trener talijanskog kluba.
Raspoloženje u momčadi Intera još je bolje nakon pobjede nad Sampdorijom, a trenera zasigurno veseli i to što je brazilski napadač Adriano prekinuo 'post' nakon 10 utakmica.
Trener Ajaxa Danny Blind vjeruje da i njegova momčad može u četvrtfinale. U Amsterdamu je Ajax imao vodstvo od 2:0, ali zbog grešaka u obrani Inter je stigao do izjednačenja. Znači - može se, ali je važno smanjiti broj grešaka na minimum.
Ajax nikada nije slavio u Milanu, a subotu im je lider PSV Eindhoven prekinuo seriju od pet uzastopnih pobjeda.
"Talijanske momčadi daju vam osjećaj da igrate svoju igru, ali istovremeno nameću svoj ritam u kojem se polako gušite." - zaključio je Blind koji će večeras imati problema sa sastavljanjem momčadi.
Naime, ozlijeđeni su Sneijder, Galasek, Grygera i Heiting. Mancini pak na raspolaganju ima sve igrače, pa i oporavljenog Verona.
T-Portal Autor: S.Š.
TEČAJ NA KLADIONICI
Inter Milano-Ajax Amsterdam
uto 20:45 1,55 4,00 9,00
Prvi susret 31 mei 1972 2-0 (0-0) Ajax - Inter
Posljednjih pet susreta
31 mei 1972 2-0 (0-0)
13 aug 1992 2-2 (0-0)
12 nov 2002 1-2 (0-0)
03 aug 2003 3-0 (0-0)
22 feb 2006 2-2 (2-0)
Posljednja pobjeda Ajaxa 03 aug 2003 3-0 (0-0)
Posljednja pobjeda Intera 12 nov 2002 1-2 (0-0)
Sažeci (opširniji) sa prošle utakmice Ajax - Inter (2-2)
Huntelaar 1-0 ('15)
Rosales 2-0 ('20)
Stankovic 2-1 ('48)
Cruz 2-2 ('86)
Adriano prekinuo 'post' nakon 10 utakmica.
U ligi prvaka 4 postignuta pogodka.
Pozdrav svima ovaj blog je posvećen SP 2006 u Njemačkoj i najnovijim vijestima iz nogometa, da se dobro pripremite i upoznate s reprezentacijama i igračima jer ostalo je još 87 dana do otvorenja !
